Stres i zdravlje žene

Kroničan emocionalni ili fizički stres, u ključujući u to i iscrpljujuće dijete, može dovesti do nepovoljnog omjera estrogena i progesterona, odnosno do estrogenske dominacije, koja za posljedicu ima izostanak ovulacije i poremećaj ili izostanak menstruacije.

Međutim, promjene u menstruacijskom ciklusu, izostanak ovulacije, snažan PMS, pojačani naleti vrućine i noćno znojenje tek su jedan od vidljivih dokaza utjecaja stresa na naše tijelo.

Kroničan stres ostavlja traga gotovo na svim tjelesnim organima i funkcijama.

Kako je stres povezan s menstruacijom i ovulacijom?

Povezanost kroničnog stresa i manjka progesterona, a time i hormonske neravnoteže ženskih spolnih hormona, lako je objasniti. Kad organizam trpi fizički ili psihički stres, proizvodi veće količine kortizola, hormona nadbubrežnih žlijezdi, koji je nadležan za odgovor organizma na stres.

No kako je progesteron prekursor kortizola, kad se razine kortizola povećavaju, razine progesterona se smanjuju. Jak ili dugotrajan stres dakle izaziva manjak progesterona, na koji se nerijetko nadovezuje estrogenska dominacija. Nažalost, to je jedan od najčešćih razloga zašto se u sve većeg broja mladih žena i onih u ranoj perimenopauzi javljaju tegobe i problemi koji upućuju na neodgovarajuće razine progesterona.

Koje se tegobe javljaju pri nereguliranom kortizolu?

  • Debljanje oko struka (trbušno salo i na leđima) i teško mršavljenje.
  • Slab apetita ili napadi gladi, posebno za slanom, slatkom ili masnom hranom.
  • Izostanak ovulacije i menstruacije, stvaranje mioma, pojačani simptome PMS-a.
  • Smanjena proizvodnja DHEA, prekursora spolnih hormona i tegobe uz to vezane.
  • Poremećen rad štitnjače i javljanje simptoma hipotireoze zbog ometanja lučenja stimulirajućeg hormona štitnjače (TSH) i ometanja pretvorbe tiroksina (T4) u trijodtironin (T3).
  • Pojava ili pogoršanje osteopenije ili osteoporoze.
  • Otežano probavljanje hrane.
  • Zadržavanje vode i soli u tkivima.
  • Kolebanje krvnog tlaka.
  • Stresna glavobolja.
  • Razdražljivost, srditost i bijes, općenito pojačane emocije.
  • Smanjenje inzulinske osjetljivosti i povećanje glukoze u krvi.
  • Kolebanje energije i raspoloženja tijekom dana.
  • Isprekidan san, buđenje tijekom noći.
  • Simptomi iscrpljenosti nadbubrežnih žlijezdi.
  • Pad imuniteta, sklonost raznim infekcijama i reinfekcijama: npr. izbijanje herpesa, ponavljajuće gljivične infekcije (kandida), pojava bradavica i sl.